Mirovinski fondovi

Svaki mirovinski fond osim ulaganja od osiguranika, ostvaruje i dobit ili gubitak na ta uložena sredstva ulaganjem na tržište. Sredstva na računima članova vode se u obračunskim jedinicama. Vrijednost obračunske jedinice zapravo je iznos koji se dobije kad neto imovinu fonda podijelimo s brojem obračunskih jedinica. Neto imovina fonda je novac svih članova uvećan za do tada ostvarene prinose. Sredstva koja uložimo se preračunavaju u te obračunske jedinice. Kako fond sredstva članova ulaže na tržište, oni mogu ostvariti pad ili rast imovine fonda i tako utjecati da naše obračunske jedinice rastu ili se smanjuju. Ukoliko je prinos obračunske jedinice pozitivan, to znači da članovi ostvaruju dodatnu zaradu na štednju, dok u slučaju pada vrijednosti, prinos je negativan. Svakako da prinos ne ovisi samo o društvu za upravljanje nego i o gospodarskoj situaciji i tržištu kapitala.

Dakle, sva sredstva koja uložimo u fond podliježu rastu ili padu vrijednosti i rijetki su slučajevi da će nam se isplatiti točno onoliko koliko smo uložili. Zbog toga je važno računati na rizik ulaganja i opredijeliti se za onu kategoriju fonda koja je u skladu sa osobnom sklonošću preuzimanja rizika. Zbroj svih obračunskih jedinica na svim računima članova fonda čini neto imovinu fonda.

Uvijek se kretanje vrijednosti tih obračunskih jedinica (prinosi ili gubitci fondova) iskazuje Mirex indeksom. On predstavlja prosječnu vrijednost obračunske jedinice fonda. Znači, prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice u određenom razdoblju, tj. to predstavlja članovima zaradu ili gubitak koji je na njihovu štednju ostvarilo društvo za upravljanje.

Iako je malo zahtjevnije razumijevanje i nije na samim članovima da o tome brinu, važno je znati da za ulaganje u mirovinski fond postoji zakonski prinos koji se jamči od strane fonda, odnosno sva sredstva na računima nikako neće nestati i da osiguranici na kraju ne ostvare svoje mirovine. Znači, ulaganje u mirovinske fondove nije rizičan oblik ulaganja. Referentni prinos obveznih mirovinskih fondova izračunava se za svaku kategoriju fonda posebno. I to tako da se gleda ponderirana aritmetička sredina stopa prosječnih godišnjih prinosa svih mirovinskih fondova posebno po kategorijama u posljednje tri godine. Ponder u izračunu je zapravo udio neto vrijednosti imovine pojedinoga mirovinskog fonda u ukupnoj neto vrijednosti imovine svih mirovinskih fondova iste kategorije na posljednji radni dan u kalendarskoj godini. Kako bi se zaštitili članovi fondova, propisan je zajamčeni prinos, koji je za kategoriju A dvanaest postotnih bodova manji od referentnog prinosa fondova te kategorije, zatim za kategoriju B je šest postotnih poena manji od referentnog prinosa fondova kategorije B, te je tri postotna poena manji od referentnog prinosa u fondu C kategorije.

Članovi obveznih mirovinskih fondova mogu promijeniti svoj fond online ili u FINA-i, međutim za to trebaju platiti određenu izlaznu naknadu koja se proporcionalno godinama članstva smanjuje. U prvoj godini članstva iznosi 0,8% iznosa na računu člana, u drugoj 0,4%, u trećoj 0,2%, dok nakon 3 godine izlazna naknada se prestaju obračunavati. Postoji i mogućnost da član promijeni obvezni mirovinski fond onim kojim upravlja neko drugo društvo. To se dozvoljava ako je prošlo 14 dana od prethodne promjene bilo kategorije unutar istog društva ili promjene mirovinskog fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo. Ukoliko se želi promijeniti kategorija fonda, to je moguće samo 1 put godišnje i to u mjesecu rođenja, na šalteru Regosa u FINA-i tada se ne plaća izlazna naknada.

Važno je znati da se na stranicama fondova mogu pronaći sve informacije o imovini fonda, o njihovim ulaganjima, prinosima, a obavještavaju i o događajima koji mogu utjecati na poslovanje fonda.

REGOS svakom članu jedanput godišnje daje potvrdu o tome koliko obračunskih jedinica imaju na računu, imovinu fonda, kako se zove društvo koje upravlja fondom u kojem imaju članstvo, obavještava o kategoriji, o promjeni kategorije ako su se, primjerice, promijenile godine do mirovine, sadrži i sve datume uplata i još neke bitne činjenice, tako da je važno to proučiti i o svim nedoumicama raspitati se, jer svatko sam upravlja svojom budućnosti.

Svaki osiguranik može u bilo kojem trenutku provjeriti koliko novaca ima na svom računu u obveznom fondu i to točno koliko je uplaćeno od strane poslodavca, a koliko je fond ostvario na ta sredstva prinosa.

Mirovinski fondovi ulažu sredstva (mirovinsku štednju) na tržište kapitala tako da je pad na tržištu zbog krize utjecao na pad prinosa fondova, odnosno pad trenutačne vrijednosti obračunskih jedinica fondova. Dakle, svakako su mirovinski fondovi izgubili dio svoje imovine, međutim mirovinska štednja predstavlja dugoročnu štednju, tako da povremene cirkulacije u prinosima ne utječu znatno na promjenu mirovine u budućnosti, pošto svakako postoji i vrijeme za nadoknadu gubitka. Sva ulaganja treba promatrati na dugi rok, te oscilacije u prinosima ne treba gledati u kratkom roku. Lošijih perioda na tržištima je bilo i sigurno će ih biti i ubuduće. Oni kojima nije ostalo puno čekati do mirovine također ne moraju brinuti jer njihova kategorija (C) ulaže svakako konzervativnije, gdje su mogući manji prinosi, ali isto tako u ovom slučaju i gubitci. Jedino što može utjecati u ovoj krizi na mirovinsku štednju u obveznom mirovinskom fondu je ukoliko netko ostane bez posla ili ukoliko poslodavac smanji plaću, čime automatski manja sredstava dolaze na osobni račun (dok u slučaju otkaza niti ne dolaze).

Može se odustati od ulaganja u fond bilo kada i sredstva se i dalje kapitaliziraju, tj. fond na isti način kao i kod obveznog osiguranja, ulaže sredstva na tržište i ostvaruje na temelju ulaganja prinos ili gubitak. Svakako postoji mogućnost ostvarivanja i negativnog prinosa, sukladno tome kako pada ili raste imovina fonda. Njihov je cilj ostvariti prinos za svoje članove, međutim postoji uvijek mogućnost gubitka, iako ih zapravo njihova struktura ulaganja u tome ograničava, jer većinom ulažu konzervativnije.

Visina kumulirane štednje i budućih mirovina osiguranika ovisi o visini mjesečnih ulaganja, ali i o uspješnosti društva za upravljanje imovinskim fondom. Svaki fond ulaže sredstva prema svom Prospektu, tako da se zapravo fondovi razlikuju u strategiji investiranja i prema tome rastu ili padu vrijednosti imovine.

Danas banke plaćaju iznimno malo na oročena sredstva ili bilo koji drugi oblik štednje, tako da mirovinski fondovi zbog državnih poticajnih sredstava koji uvećavaju ulaganje predstavljaju bolji oblik štednje. Pogotovo u Hrvatskoj gdje je demografska slika loša, a sredstava iz prvog stupa se lako tope te je već za naše generacije starost neizvjesna, dobro je štedjeti na taj način. Kod takvog oblika štednje, postoji i mogućnost da netko drugi ulaže sredstva za nas.

Najvažniji razlog ulaganja većine je dobivanje državnih poticajnih sredstava na taj oblik ulaganja odnosno štednje. Na maksimalni godišnji iznos od 5000 kn država daje dodatnih 15%. Uplata se vrši jednom godišnje na sve osobne račune koji su imali uplatu u dobrovoljni fond u jednoj godini. Taj iznos se pribraja našim prikupljenim sredstvima i zajedno s njima se kapitalizira.

Od prvog siječnja 2019. godine nema ulaznih i izlaznih naknada iz fondova. Međutim kod nekih fondova postoji minimalna razina sredstva koja se mora uplatiti da recimo to tako vrijedi članstvo. A izlazne naknade se naplaćuju isključivo u slučaju prenošenja vlastitog računa u neki drugi fond kojim drugo društvo upravlja. Postoji mogućnost članstva u više fondova, međutim ostvarivanje državnih poticajnih sredstava moguće je samo na temelju članstva u jednom fondu, odnosno samo 1 put.

Uz to je dobro znati i poticajno za ulaganje je to da se na štednju u dobrovoljnom fondu niti na isplaćena sredstva iz tog fonda ne plaća porez. Iako ulažući ostvarujemo državnu potporu, taj iznos potpore može se mijenjati ili ukinuti tokom godina. Svaki ulagatelj svakako se mora informirati o promjenama, pošto je ulaganje u taj fond dobrovoljno. Svako mirovinsko društvo će svoje članove obavijestiti jedan puta godišnje kao i kod obveznog fonda o udjelima na računu, o cijeni udjela, imovini i slično.

Sva sredstva koja su ušteđena na osobnom mirovinskom računu su nasljedna i nakon smrti osiguranika pripadaju zakonskim nasljednicima ili osobi koju je član fonda imenovao kao nasljednika u ugovoru o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju.

Kao i kod obaveznog osiguranja sredstva na osobnom računu u dobrovoljnom fondu ne mogu biti predmetom ovrhe, dijelom stečajne mase mirovinskog društva ili banke skrbnika preko koje fondovi ulažu na tržištu, što daje posebnu sigurnost štedišama.