Osim institucionalnih investitora i malih ulagača (potrošača), na tržištu postoje i različite nadzorne institucije poput HANFA-e, HNB-a, EIOPA-e, SKDD-a, Vijeća za financijsku stabilnost, raznih udruženja poput Hrvatskog ureda za osiguranje, ali i brojne potrošačke udruge i web portali koji također pridonose većoj informiranosti sudionika na tržištu institucionalnih investitora. Svi oni nude razne korisne informacije i savjete, a neki nameću određene regulative kojima osiguravaju poslovanje institucionalnih investitora u skladu sa zakonima te doprinose stabilnosti financijskog sustava.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)
HANFA je nadzorno tijelo financijskog tržišta, financijskih usluga te fizičkih i pravnih osoba koje pružaju financijske usluge. HANFA se bavi nadzorom burze i ostalih uređenih javnih tržišta, izdavatelja vrijednosnih papira, tržišta osiguranja i njegovih sudionika, društava za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima i osoba koje se bave leasingom i factoringom te nadzorom Središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
Nadležnosti Hanfe određene su Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, a za svoje djelovanje odgovorna je Hrvatskom saboru.
U slučaju da potrošač ima određeni problem koji ne može riješiti u dogovoru s određenim subjektom Hanfinog nadzora, potrošač može dostaviti Hanfi predstavku. Hanfa navodi elemente koje mora sadržavati dostavljena predstavka, a to su kontakt podaci podnositelja ili zastupnika podnositelja predstavke koji mora imati punomoć za zastupanje, potpis, naziv i adresu pravne ili fizičke osobe na koju se odnosi predstavka te jasan opis pritužbe i relevantna dokumentacija (ako postoji). Odgovaranje na predstavke potrošača iznimno je važna aktivnost kojom Hanfa korisnike financijskih usluga upućuje u njihova prava i obveze, a kako bi oni što prije došli do željene informacije, prije podnošenja predstavke Hanfi, predlaže se posjet rubrici „Često postavljena pitanja“.
Na temelju zaprimljenih predstavki te u skladu s postojećom zakonskom regulativom Hanfa u slučaju potrebe pokreće posredne i neposredne postupke nadzora. Ovi postupci mogu rezultirati upozoravanjem subjekta nadzora na nepravilnosti i otklanjanjem eventualnih utvrđenih nepravilnosti u subjektu nadzora, kako u dijelu pružanja financijske usluge, tako i u području zaštite potrošača. Zaprimljena predstavka može biti indikator postupanja subjekta nadzora te ukazati na postojeće ili potencijalne rizike u poslovanju istog, što u konačnici dovodi do povećanja kvalitete određene financijske usluge, a time i bolje zaštite potrošača. U slučajevima kada Hanfa nije nadležna za davanje odgovora na predstavku, podnositelja predstavke upućuje na odgovarajuća nadležna tijela.
EIOPA - Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje
EIOPA kao nadzorno tijelo regulira osiguranja i strukovna mirovinska osiguranja, ali i općenito financijski sektor na području Europske unije. Mogli bismo reći i da je EIOPA nadzorno tijelo za nadzorna tijela država članica EU jer su i nacionalna nadzorna tijela harmonizirana s radom EIOPA-e, uključujući i Hanfu, te uspješno surađuju na način da EIOPA koordinira njihove aktivnosti.

Kao jedan od glavnih ciljeva EIOPA ističe bolju zaštitu potrošača i vraćanje povjerenja u financijski sustav što bi rezultiralo viskom stabilnošću financijskog tržišta. Zaštita potrošača podrazumijeva zaštitu prava osiguranika te članova i korisnika mirovinskih sustava, a vraćanje povjerenja u financijski sustav pobliže označava vraćanje povjerenja upravo u osiguranja i strukovna mirovinska osiguranja Europske Unije. Neki od alata kojima se EIOPA koristi za provedbu regulacije i nadzora jesu razne smjernice, preporuke, propisani tehnički standardi, razne činjenice i mišljenja.
Stabilnost financijskog sustava EU
Zadaća EIOPA-e je doprinositi stabilnosti financijskog sustava EU kroz osiguranje integriteta, transparentnosti, učinkovitosti i urednog djelovanja financijskih tržišta te kroz povećanje zaštite osiguranika, korisnika i vlasnika mirovina, a provodeći svoje zadatke djeluje neovisno, objektivno i u interesu Europske unije.
Usklađivanje pravila
EIOPA nastoji uskladiti i omogućiti dosljednu primjenu pravila za financijske institucije i financijska tržišta širom Europske unije te promicati zajedničko djelovanje europskih regulatora, a istovremeno uzimajući u obzir različite interese i različite osobine financijskih institucija svih zemalja članica.
Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. (SKDD)
Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. (SKDD) je središnji depozitorij za vrijednosne papire koji u elektroničkom obliku vodi zakonom propisane podatke o vrijednosnim papirima, izdavateljima i imateljima vrijednosnih papira. Rad SKDD-a nadzire Hanfa, a poslovanje vodi u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala.
Čime se SKKD bavi?
Djelatnosti SKDD-a odnose se na upravljanje središnjim depozitorijem vrijednosnih papira u elektroničkom obliku, upravljanje sustavom poravnanja i namire transakcija vrijednosnim papirima te uz obavljanje usluga korporativne akcije, povjereništva, vođenja središnjeg registra financijskih instrumenata i pohrane dionica pri preuzimanju dioničkih društava.
Depozitorij je registar koji vodi i pohranjuje podatke o vrijednosnim papirima izdavatelja, podatke o izdavateljima i imateljima vrijednosnih papira, podatke o pozicijama vrijednosnih papira, međunarodnim jedinstvenim identifikacijskim brojevima vrijednosnih papira i druge važne podatke o vrijednosnim papirima.
ČLANOVI SKKD-a
Članovi depozitorija
Članovi depozitorija su izdavatelji vrijednosnih papira.
Članovi sudionici
SKDD za članove sudionike vrši usluge otvaranja računa vrijednosnih papira na kojem se vode pozicije vrijednosnih papira člana sudionika te pozicije za treće osobe za čije vrijednosne papire član skrbi ili kojima upravlja; uvid u pozicije koje se vode na računima vrijednosnih papira, a koje je ulagatelj odnosno vlasnik računa registrirao s članom sudionikom itd.
Prema Pravilima, SKDD može nadzirati članove izravnim nadzorom u prostorijama članova ili kontinuiranim nadzorom tako što prikuplja dokumente, podatke i obavijesti na temelju redovitoga rada institucije ili iz drugih javnih izvora. Članovi moraju omogućiti SKDD-u poslovne prostorije, uvid u isprave, evidencije i knjige koje član vodi u poslovanju sa SKDD-om te provjeru upisa u sustavu SKDD-a. Također, ako SKDD utvrdi da član krši Pravila i Upute, može onemogućiti članu obavljanje poslova za koje je ovlašten ili izreći mjere suspenzije, isključenja i druge prikladne mjere. Pravila određuju situacije u kojima članovi teško krše Pravila i Uputu. U takvim situacijama SKDD obavještava Hanfu i tržišnog operatera. Prema članku 167. Pravila, u teška kršenja se ubrajaju neispunjavanje novčanih obveza i/ili obveza koje se odnose na predaju vrijednosnih papira u svezi s poravnanjem i namirom transakcija, prenošenje netočnih ili nezakonitih podataka, odbijanje predočenja podataka, dokumenata ili isprava SKDD-u na njegov zahtjev, ali također i slučaj ne vođenja računa članovih klijenata u skladu s Pravilima i Uputom.
Vijeće za financijsku stabilnost
Vijeće za financijsku stabilnost osnovano je kao međuinstitucionalno tijelo zaduženo za makrobonitetnu politiku Republike Hrvatske, a članovi Vijeća su predstavnici HNB-a, DAB-a, Hanfe i Ministarstva financija RH.
Koji su glavni zadaci Vijeća?
Glavni zadaci Vijeća su, između ostalog, identifikacija, ocjenjivanje i razmatranje sistemskih rizika, osiguranje razmjene informacija između nadležnih tijela te sudjelovanje u oblikovanju sustava za zaštitu ulagatelja. Najvažnija ovlast Vijeća odnosi se na izdavanje upozorenja i preporuka nadležnim tijelima, drugim tijelima državne uprave i pravnim osobama s javnim ovlastima koji djeluju u Republici Hrvatskoj. Upozorenja služe za skretanje pozornosti na sistemske rizike koji mogu ugroziti financijsku stabilnost, a preporukama se upućuje na potrebu uvođenja novih ili izmjena postojećih mjera i instrumenata koji bi se trebali poduzeti radi očuvanja financijske stabilnosti u Republici Hrvatskoj. Tijela i pravne osobe kojima je Vijeće izdalo preporuku dužni su postupiti u skladu s preporukom i redovito obavještavati Vijeće o poduzetim aktivnostima u vezi s izvršavanjem preporuke.
Na razini Europske unije za makrobonitetni nadzor financijskog sustava zadužen je Europski odbor za sistemske rizike (engl. European Systemic Risk Board - ESRB). Kako bi se osigurao održiv doprinos financijskog sektora gospodarskom rastu, njegovi glavni zadaci obuhvaćaju prevenciju, ublažavanje i izbjegavanje sistemskih rizika te jačanje otpornosti sustava na financijske šokove.
Središnji registar osiguranika (Regos)
Središnji registar osiguranika (Regos) je institucija u funkciji građana čije se primarne djelatnosti odnose na područja mirovinskog osiguranja povezanih s individualnom kapitaliziranom štednjom građana Republike Hrvatske.
Regos vodi registar podataka o uplaćenim doprinosima za sve osiguranike obveznog drugog stupa mirovinskog osiguranja, bilježi odabir i promjenu obveznog mirovinskog fonda te se bavi evidencijom podataka osiguranika.
Nakon što Regos zaprimi informacije od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, šalje obavijest osiguraniku o izboru obveznog mirovinskog fonda. Od travnja 2019. osiguranici mogu prijaviti ili promijeniti obvezni mirovinski fond putem elektroničke usluge, a fond se može odabrati i na šalteru Regos-a u poslovnici FINA-e. Osiguranici mogu odabrati obvezni fond u roku jednog mjeseca od zaposlenja. U slučaju da osiguranici ne odaberu obvezni fond i kategoriju, Regos ih raspoređuje u jedan od obveznih mirovinskih fondova (PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. – društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, Allianz ZB d.o.o. – društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, Raiffeisen – društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. ili ERSTE d.o.o. – društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom) te u kategoriju (A, B ili C) ovisno o godinama do starosne mirovine. Prema podacima Regosa, većina osiguranika u RH ne odabire obvezni fond u propisanom roku pa ih Regos automatski raspoređuje u obvezne fondove.
Član može promijeniti fond jednom godišnje, u mjesecu rođenja, ali se Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima definiraju naknade za promjenu obveznog mirovinskog fonda. Ako član napusti određeni obvezni mirovinski fond u prvoj godini, zaračunava se naknada u iznosu 0,8% iznosa na osobnom računu, u drugoj godini 0,4%, u trećoj godini 0,2%, a nakon tri godine član može napustiti fond bez naknade.
Hrvatski ured za osiguranje (HUO)
Hrvatski ured za osiguranje (HUO) predstavlja udruženje društava za osiguranje u pravnom prometu s trećim osobama, a poslovi Hrvatskog ureda za osiguranje su poslovi utvrđeni sporazumima o osiguranju vlasnika vozila za štete nanesene trećim osobama, zastupanja društava za osiguranje u međunarodnim institucijama za sve vrste osiguranja, vođenje statistike osiguranja, vođenje Garancijskog fonda, poslovi Informacijskog centra, poslovi Ureda za naknadu i vođenje izvansudskih sporova između osiguranika, tj. ugovaratelja osiguranja i društva za osiguranje.

Pokreće ga jedna stranka obraćanjem Centru za mirenje koji u roku od 15 dana o tome obavještava drugu stranku. Izmiritelji s Liste izmiritelja, koju donosi HUO, provode postupak mirenja. Troškove mirenja snosi društvo za osiguranje koje je pokrenulo ili pristalo na postupak mirenja, dok HUO snosi administrativne troškove. Odlukom o osnivanju i radu Pravobraniteljstva na području osiguranja pravobranitelj odlučuje u izvansudskom postupku o sporu između podnositelja žalbe i društva za osiguranje kod kojeg podnositelj žalbe tvrdi da je društvo prekršilo Kodeks osiguravateljne i reosiguravateljne etike.
HUO nije ovlašten za rješavanje i odlučivanje u sporu ako između podnositelja žalbe i društva za osiguranje već teče parnica pred nadležnim sudom te također nije ovlašten za odlučivanje u imovinsko-pravnom sporu između podnositelja žalbe i društva za osiguranje, a osobito ne može ocjenjivati osnovanost nekog odštetnog zahtjeva i/ili njegovu visinu.