Karla Štimac i Irena Prpić
Pandemija uzrokovana COVID-19 globalna je zdravstvena kriza bez presedana. Ona je potaknula najtežu ekonomsku recesiju u posljednjem stoljeću i nanosi ogromnu štetu zdravlju, radnim mjestima i dobrobiti ljudi. U Hrvatskoj kao i u cijelom svijetu pandemija je ostavila velike posljedice kako na financijsko tržište tako i na institucije koje tamo djeluju. Rastom broja oboljelih dolazilo je do posljedičnog djelovanja na pad prometa na burzi te povlačenje sredstava iz investicijskih fondova. Statističkim modelima potvrđeno je postojanje povezanosti između broja novooboljelih i novih smrtnih slučajeva na prinose UCITS fondova s javnom ponudom posebice na relevantne otvorene investicijske fondove s javnom ponudom koji odražavaju sliku cjelokupnog tržišta UCITS fondova po strukturi ulaganja (obveznički, dionički, mješoviti i novčani). UCITS investicijski fondovi kao institucionalni investitori prvi su bili pogođeni pandemijom iz razloga što su to fondovi s javnom ponudom te su obvezni izvršiti otkup udjela po nalogu investitora (bez ikakvih ograničenja). Promjenom očekivanja na svjetskom tržištu primarno dolazi do povlačenja sredstava iz tog oblika institucionalnih investitora. Na grafikonima niže jasno je vidljivo kako s pojavom prvih slučajeva zaraze u Hrvatskoj dolazi do negativne promjene NAV-a odabranih investicijskih fondova, pada redovnog prometa na Zagrebačkoj burzi ali i mnogih drugih negativnih efekata.
Broj dnevno novih slučajeva u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2020. godine
Izvor: Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju, dostupno na: https://covid19.healthdata.org/croatia
Mjesečna promjena NAV-a odabranih investicijskih fondova u prvoj polovici 2020. u %
Izvor: HANFA, dostupno na: https://www.hanfa.hr/
Redoviti promet Zagrebačke burze u prvom polugodištu 2020. godine u HRK
Izvor: Zagrebačka burza, dostupno na: https://zse.hr/
Nadalje, investicijski fondovi su krucijalni za funkcioniranje gospodarstva jer ulažu u državne vrijednosne papire, a pad imovine UCITS fondova direktno se reflektira na moć državnog zaduživanja i time dodatno pogoršava i produbljuje ekonomsku krizu. Odraz pandemije očitovalo se i na reakciji Hrvatske narodne banke koja prvi put intervenira na tržište smanjenjem obvezne pričuve kako bi oslobodila dodatna sredstva te aktivno branila tečaj radi održavanja stabilnosti cijena. Reakcije HANFA-e očituje se kroz prekid trgovanje na Zagrebačkoj burzi na vrhuncu pandemije i neizvjesnosti zbog zaštite malih ulagatelja te kako bi spriječila daljnje povlačenje udjela i pad tržišta. Mogući scenariji nastavka krize sežu od pesimističnijeg scenarija daljnjeg pada UCITS fondova i povlačenje udjela nastavkom rasta oboljelih, do optimističnijih scenarija oporavka tržišta od oštrog pada u drugoj polovici 2020. godine. Nastavak kretanja tržišta u drugoj polovici 2020. godine kao i počekom 2021. obuhvaćeni su izrazitom neizvjesnošću i oprezom ulagača na tržištu kapitala zbog nastavka javne zdravstvene krize te očekivanja ulagača koja se mijenjaju sukladno tijeku pandemije. Ipak jasno je vidljivo i kroz sljedeći grafikon da neto imovina UCITS fondova u 2020. bilježi strmoviti pad u odnosu na prethodne godine, a posljedice toga će se jasnije iskazati u narednim godinama i nakon što pandemija u potpunosti završi. Svakako ovu nikada viđenu ekonomsku i zdravstvenu krizu tržišta će još dugo pamtiti.
Neto imovina UCITS fondova u periodu od 2017.-2020. u mlrd. HRK
Izvor: HANFA, dostupno na: https://www.hanfa.hr/
Sažetak rada - Rektorova nagrada 2019./2020.
