Lucija Turković, Petra Turković, Luka Tomašić
Razmjer utjecaja koronakrize
Broj nepotvrđenih slučajeva u svijetu
Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija, https://www.who.int/
Pandemija koronavirusa uzrokovala je niz društvenih i gospodarskih posljedica poput do tada
neviđenih nestašica hrane i kućnih potrepština, dijelom zbog panike kupaca, a dijelom zbog
poremećaja i zastoja u proizvodnji i transportu. Mnoge su države kraće razdoblje bile pogođene masovnim pražnjenjem polica u tržnim centrima, a posebno su se na udaru našle prehrambene namirnice, toaletni papir i voda. Osim što su prekinuti lanci opskrbe, došlo je i do pada konzumacije od strane kupaca koji su prisiljeni biti doma kao posljedica uvođenja mjera ograničavanja kretanja i provođenja gospodarskih aktivnosti.
Većina poslova i djelatnosti preselila se iz ureda u vlastite domove, a pojedine uslužne djelatnosti su u gotovo svim zemljama Europske unije i svijeta u potpunosti bile zabranjene. Najviše je restrikcija pretrpio ugostiteljski sektor koji obuhvaća kafiće, restorane, barove te noćne klubove.
Elektroničke trgovine koje kupcima omogućuju naručivanje proizvoda putem interneta u ovom su razdoblju bilježile stope rasta te čak otvaraju nova radna mjesta. S obzirom da je ljudima diljem svijeta onemogućeno napuštanje domova, pružatelji usluga dostave, bilo da se radi o dostavljačima hrane ili drugih proizvoda, također imaju povećan opseg poslovanja.
Rad na daljinu pozitivno je utjecao i na pružatelje usluga video poziva te su Google Meet, Zoom i Microsoft Teams danas najkorišteniji online alati koji su omogućili normalan nastavak poslovanja brojnim kompanijama usprkos tome što je većina zaposlenika veliki dio godine kod kuće.
Utjecaj COVID-19 na BDP odabranih zemalja
Pandemija COVID-19 globalni je šok kao nijedan drugi, koji uključuje istovremene poremećaje na strani i ponude i potražnje u međusobno povezanoj svjetskoj ekonomiji. Na strani potražnje, otpuštanje i gubitak dohotka (od morbiditeta, karantene i nezaposlenosti) i pogoršane ekonomske perspektive smanjuju potrošnju kućanstva i ulaganja tvrtki. Ova se dinamika može jasno uočiti u teško pogođenim industrijama poput putovanja i turizma. Kako bi usporile širenje virusa, zemlje su postavile ograničenja na putovanja, što znači da mnogi ljudi ne mogu kupiti letove za odmor ili poslovna putovanja. Ovo smanjenje potražnje potrošača rezultira smanjenjem planiranih prihoda zrakoplovnih kompanija. Ista dinamika odnosi se i na druge industrije, na primjer, smanjuje se potražnja za naftom i novim automobilima jer svakodnevni društveni događaji i praznici više nisu mogući. Kako tvrtke počinju smanjivati osoblje kako bi nadoknadile izgubljeni prihod, postoji mogućnost da bi to moglo stvoriti ekonomsku spiralu prema dolje jer ti novo nezaposleni radnici više si neće moći priuštiti kupnju roba i usluga kao prije. Na strani ponude, COVID infekcije smanjuju ponudu rada i produktivnost, dok blokade, zatvaranje poduzeća i socijalno distanciranje također uzrokuju poremećaje u ponudi.
Promjena BDP-a u 2020. godini
Izvor: IMF, dostupno na: https://www.imf.org/external/datamapper/NGDP_RPCH@WEO/OEMDC/ADVEC/WEOWORLD
Iz slike je vidljivo kako gotovo sve zemlje Zapadne Europe očekuju stopu pada BDP-a veću od 5% što je prikazano tamno crvenom bojom. To su zemlje poput Njemačke, Francuske, Nizozemske, Danske Velike Britanije, ali i mediteranske zemlje poput Španjolske i Italije čija stopa pada BDP-a iznosi i više od 10%. Velika negativna stopa rasta bilježi se i u ekonomijama Južne Amerike pa tako zemlje poput Čilea, Brazila, Perua, Ekvadora, Argentine i Urugvaja zatvaraju 2020. godinu s stopama pada BDP-a većim od 5%. U Južnoj Americi najveću godišnju stopu pada BDP-a bilježi Venezuela koja iznosi čak 25%. Kanada i Novi Zeland isto tako imaju godišnji pad stope BDP-a veći od 5% kao i Meksiko, Indija, ali i neke zemlje Bliskog Istoka poput Saudijske Arabije, Iraka i Omana koje su na slici obojane tamno crvenom bojom. Pad BDP-a između 3% i 5%, prema tadašnjim podacima, očekuju Sjedinjena Američke Države, Australija, baltičke zemlje Švedska i Finska, ali i Rusija, Poljska, Rumunjska i Bugarska. Zelena boja prikazuje zemlje koje očekuju rast BDP-a u 2020. godini, a od važnih svjetskih ekonomija može se sa sigurnošću reći kako će to ostvariti Kina.
