Što su financijske institucije?
Financijske institucije su specijalizirana poduzeća koja svojim djelovanjem prikupljaju novčana sredstva, usmjeravaju ih u financijske plasmane i obavljaju financijske usluge, omogućavajući razmjenu novčanih sredstava između sudionika financijskog tržišta.
Financijske institucije su osnova svakog gospodarstva.
Podjela financijskih institucija
Depozitne financijske institucije najveći dio sredstava prikupljaju primanjem novčanih depozita i tako prikupljene izvore plasiraju u obliku kredita. Razlikuju se od ostalih institucija jer kroz svoju kreditnu aktivnost sudjeluju u procesu multiplikacije novca kreiranjem novih depozita, tj. one mogu odobravati kredite, dok nedepozitne financijske institucije to ne smiju. U svim sustavima, najvažnija financijska institucija je banka.
Nedepozitne financijske institucije pribavljaju novčana sredstva od novčano-suficitarnih jedinica (onih koji imaju viška sredstava) i plasiraju ih na različite načine, ali pritom ne kreiraju obaveze primanjem depozita. To su zapravo svi institucionalni investitori osim banke, a koji su detaljnije pojašnjeni u ostalih poglavljima. One nisu pod izravnih monetarnim nadzorom središnje banke, nego su regulirane od strane depozitnih institucija (banaka) i posebnih nadzornih institucija koji su navedeni pod poglavljem pod nazivom "Sudionici tržišta institucionalnih investitora".
Poslovne banke
Poslovne banke (ili samo banke) su najvažnija skupina monetarnih financijskih institucija. One se smatraju javnim dobrom jer ispunjavaju javne zadaće i odgovaraju na zahtjeve zajednice u kojoj djeluju. Pokušajte si samo zamisliti kako bi svijet kojeg poznajemo funkcionirao bez banaka. Gotovo nezamislivo, zar ne?
Propadanje banaka izaziva negativne ekonomske posljedice - smanjenje ponude kredita, zastoj ili kolaps platnog prometa, kriza i nemogućnost proizvodnje, investicija, pa samim time i napretka gospodarstva države.
Primanje depozita od najšire javnosti
Banke prikupljaju novčana sredstva vođenjem računa, primanjem oročenih depozita ili zaduživanjem kod drugih banaka. Ta prikupljena sredstva plasiraju u kredite, ulažu u vrijednosne papire,...
Odobravanje kredita
Iz primljenih depozita, banke odobravaju kredite i na njih zaračunavaju kamate. Kamatne stope su trenutno na povijesno niskoj razini tj. krediti su jeftiniji danas nego npr. prije 10 godina.
Platni promet
Jednostavno rečeno, platni promet je prijenos novca s računa na račun.
Da! Kao i svim ostalim institucionalnim investitorima, to im je jedan oblik zarade, ali i poticanja gospodarstva s druge strane. Iako ulaganja u vrijednosne papire (dionice, obveznice) slijede tek nakon odobravanja kredita, ona nose niži rizik i manje troškove. Takva ulaganja služe kao zaliha likvidnosti jer banke uvijek mogu prodati vrijednosnice iz svog portfelja kako bi riješile problem likvidnosti.
Depozit je novac kojeg imate na računu, odnosno to su novčana sredstva koja su položena na računu banke.
Depozit po viđenju je novac koji služi za svakodnevnu upotrebu tj. kod depozita po viđenju imamo mogućnost bilo kada povući svoja sredstva u poslovnici, na bankomatu ili putem e-bankarstva.
Kod oročenih depozita se obvezujemo "držati" sredstva kod banke na duže vrijeme, te time dobivamo pravo na višu kamatnu stopu. Kamate na štednju su zapravo jako niske, pa ukoliko imamo na umu određenu zaradu, a ne smatramo da smo konzervativni tip ulagača, to zasigurno nije rješenje.
Institucionalni investitori su financijske institucije koje prikupljaju štednju od malih ulagača i institucija te je mobiliziraju i upravljaju njome na financijskim tržištima kako bi se uvećala uložena vrijednost (Davis, P.E., Steil, B., 2001.). Najpoznatiji su mirovinski fondovi i mirovinska osiguravajuća društva, osiguravajuća društva te investicijski fondovi. Svaki od njih je dodatno definiran i opisan u sljedećim odjeljcima.
Kamate su trošak tj. kamate su cijena koju morate platiti za pozajmljivanje novca.
Prinos je ono što dobijete tj. novac koji zarađujete štednjom ili ulaganjem.
Središnja banka
